• 1536654_10202965115464755_1226773803_n.jpg
  • DSC_0028.JPG
  • DSC_0034.JPG
  • DSC_0110.JPG
  • IMG_02201.jpg
  • IMG_0403.JPG
  • slika2.JPG

Aktuelno

Pripremio: B.Behrem 

Nepoznati autor ostavio je, u kalendaru “Bošnjak”, kratki zapis ( crticu ) sa jednodnevnog izleta na Plasu planinu. Izlet su organizovali i izveli članovi sarajevskog turističkog kluba iz Sarajeva , prije punih 115 goduna. 

Opširnije...

Reportaže

Pripremio: B.Behrem 

Nepoznati autor ostavio je, u kalendaru “Bošnjak”, kratki zapis ( crticu ) sa jednodnevnog izleta na Plasu planinu. Izlet su organizovali i izveli članovi sarajevskog turističkog kluba iz Sarajeva , prije punih 115 goduna. 

Opširnije...

Najave

Partly cloudy

9°C

Prenj

Partly cloudy
Humidity: 87%
Wind: N at 0 km/h
Today
Partly cloudy
2°C / 12°C
Friday
AM Clouds/PM Sun
3°C / 12°C

Članci

Drijenač i plasa u zapisu iz 1899. godine

Share

Pripremio: B.Behrem 

Nepoznati autor ostavio je, u kalendaru “Bošnjak”, kratki zapis ( crticu ) sa jednodnevnog izleta na Plasu planinu. Izlet su organizovali i izveli članovi sarajevskog turističkog kluba iz Sarajeva , prije punih 115 goduna. 

Prvobitni  željeznički most na Doljanci, prije rušenja u WWII.   Foto:  Julius Pojman

Planinari i putnici, koji su prošli kraj od Konjica preko Jablanice do Mostara, nisu mogli da se načude prirodnim krasotama i tvorevinama. Taj je kraj tako vanredne ljepote, da ga pero nije kadro da opiše. Od Konjica do Jablanice kraj je osobito bujan i plodan. Tu ima od voćaka: trešanja, šljiva, kestena, oraha i mnogo divljih krušaka. I kuće su ovdje mnogo pitomije, nego u drugim krajevima kršne Hecegovine. Osobit je položaj  J a b l a n i c e, jer leži u krasnoj dolini, koju okružuju neobične gore i planine. Sjevero-zapadno uzdiže se Raulja ( 1648 m ), zapadno Trinača ( 2045 m ), dočim se straga uzdižu veličanstvene stijene Velike Čvrstnice ( 2227 m ), a istočno gorda Prenj-planina, koja je najvišim vrhom Lupoglavom ( 2102 m ) zamakla u oblačne visine, te je još usrijed ljeta pokrivena snijegom. Sa zapadne je strane srma, sa istočne položitija i bujna. Od mnogoga rijetkoga bilja, krasi krševite stijene Plase i Prenja-planine i  b j e l o l i s t.

                        Hotel zemaljske vlade u Jablanici, izgrađen 1888.godine.   1895. Foto: H. Renner

Jablanicu zovu „planinarskim rajem”, pa je zemaljska vlada, shvativ važnost mjesta, sagradila hotel sa 19 soba 1888. godine, a na okolo uredila krasan perivoj. Od planinara dolaze u  J a b l a n i c u   ponajviše Francuzi  i Danci i mnogi se je već  vinuo na Lupoglav i Veliku Čvrstnicu, a među njima i glasoviti botaničar dr.  E n g l e r. I za lovce je u ovom kraju Eldorado, znameniti  je lov na divokoze, a u krajevima Prenja i Muharnice na medvjede i brkute ( Limmergeier ), najveću pticu grabilicu u Evropi. U Jablanici je i željeznička stanica, otkuda dolaziš željeznicom u Mostar.

                      Schutzhutte (sklonište) Laura-Hutte u Drijenču-Plasa.  1896.   Foto: Julius Pojman

Nekoliko članova sarajevskog turističkog kluba upotrijebilo je katolički blagdan „Duhove” za izlet na Plasu kraj Jablanice. Izlet je do duše imao malo kvara radi nepogodna vremena, ali  je ipak ova partija bila veoma zanimljiva i puna uživanja. Učestnici su otišli iz Sarajeva pod vodstvom podpredsjednika kluba, savjetnika vrhovnog suda Napadiewicza, nekoji biciklima, a nekoji željeznicom u subotu te su se našli u Konjicu, odakle se odvezoše u Jablanicu, gdje su i prenoćili. Veče, koje su boravili u vrtu hotelskom, bilo je veoma lijepo: ružice i ostalo cvijeće mirisom da te uguši, bulbul pjeva  milina slušati, a čitavo gorsko predjelje kanda se je kupalo u mjesečini. Na žalost je iza lijepe večeri  i noći uslijedilo neljepo jutro . Kad se turisti probudiše, bijaše nebo natmureno, a magla, prst pred sobom da nemožeš vidjeti. Seljaci proricahu, da će se još istoga dana proljepotati, te tako u 6 sahati izjutra počeše se turisti verati uz Plasu. 

                             Pogled na Plasu sa donjih Jarišta, august 1899.    Foto: Julius Pojman

Nadcestar jablanički Pavesović  i jedan domaći vođa, imenom Ahmed Šišić, vodili su društvo. Put vođaše novonasutom turističkom cestom, koja odgovara svjema zahtjevima, te je tako solidno izvedena, da se je svako živ čudio, da nijesu troškovi oko pravljenja ovoga puta više iznosili no 600 forinti. Iz početka je lijepo ići, a kasnije strmen – pravo je kazao Ahmed-kalauz ( na turskom vodić ): prvi se dio puta zove “Mamiput”, a drugi “Vadiduša”. U 8 sahat stiglo je društvo na odmorilište zvano “Kuk”, gdje je bilo i stolova i klupa. Lijep se vidik otvorio turistima na čitavu neretvinu kotlinu, a ujedno su mogli uživati posve čudnovatu igru prirode, koju narod naziva “pamukom”. Poslije odmora, koji  je trajao 1 sahat, pođoše turisti dalje. Umorni i žedni otiđoše do jednog malog jezerca, imenom Crepulja. Okolo po dana došli su do zaštitne kolibe u Drijenču, koju je inspektor Pojman uredio i snabdio. Pošto se je družina tudi odmorila i ručala, nastupiše put za povratak.

                   Šljemena gledana od jame Čavkarice kod Crepulje, 1899. godine.   Foto: Julius Pojman

U 6 sahati u večer  stigla je družina srećno u Jablanicu, pošto je imala da pretrpi , doduše kratku, ali zato veoma jaku kišu. U Jablanici se pozdraviše s nekolicinom gosdpode također članova turističkog kluba, koji su se zabavljali s ribolovom. Družina je ovom prilokom svoga izleta odaslala Njegovoj Preuzvišenosti zemaljskom poglavici baronu Appelu u Beč poklonbenu brzojavku, tako isto i predsjedniku turističkog kluba, baronu  Mollinary-u u Sarajevo. Poslije noćnog otpočinka u Jablanici odvezoše se turisti sjutri dan ( u ponedjeljak ) u Konjic, gdje ih je upravitelj kotara Čuković na veoma ljubazan način pozdravio, a zatim u Sarajevo. Družinu je do Ivana pratio i Mehmed beg Kapetanović, prijašnji gradonačelnik sarajevski, koji je i prije bio marljiv promicatelj svih turističkih nastojanja, nije mogao odoljeti, a da nebi učestvovao – usprkos lošem stanju zdravlja  - kod ovog izleta , naravno samo u toliko, što je družinu otpratio do Jablanice, čekajući njezin povratak.

                                       Planinari kod jezera Crepulja. Septembar 1924.    Foto: Ivan Renđeo

Share

Kontakt







Facebook

Partneri

  • avantur_logo.jpg
  • it_logo.jpg
  • natura_logo.jpg
  • nina_logo.jpg
  • prepustise.jpg
  • red_logo.jpg
  • visit_konjic.jpg
Copyright © 2009-2014, behremplaninar.com ukoliko nije drugačije označeno. Sva prava pridržana.